Život u doba Mega-gradova
Kad pomislimo na naše djedove i bake, kako su i gdje živjeli? Vjerojatno na selu, u maloj zajednici. 1900. samo je oko 16 posto svjetske populacije živjelo u gradu. Iako gradovi i dalje čine samo 2 posto globalne kopnene površine, više od polovine svjetskog stanovništva sada živi u gradu. Od 2018. godine bilo je 548 gradova širom svijeta s više od milion stanovnika i 33 takozvana mega-grada - metropole s više od 10 miliona stanovnika.
Gradsko područje Tokija, glavnog grada Japana, trenutno se smatra najvećim svjetskim velegradom. Da vam bude jasnije: ako bi Tokio bio zemlja, sa 37 miliona stanovnika, bio bi na 38. mjestu liste najnaseljenijih zemalja - nakon Poljske (38,5 miliona) i ispred Kanade (35,9 miliona).
Gradovi rastu
Prema podacima Ujedinjenih naroda, očekuje se da će 60 posto čovječanstva živjeti u gradovima do 2030. Luanda (Angola), Dar es Salaam (Tanzanija), Bagdad (Irak), Chennai (Indija), Bogota (Kolumbija), Chicago (SAD) i London (Velika Britanija) prema predviđanjima u budućnosti će postati mega-gradovi. Osaka u Japanu bi mogla biti najstariji mega-grad 2030. godine - do tada će, procijenjeno je, 31 posto njenog stanovništva biti starije od 65 godina. Za 2100. godinu Institut za globalne gradove u Kanadi predviđa da će Dar es Salaam imati 73 miliona stanovnika.
Prilike i rizici
Veliki gradovi nude potencijal za održivi razvoj, socijalne i tehničke inovacije i individualni način života. Međutim, infrastruktura mnogih metropola preopterećena je stalnim i brzim rastom. Simptomi uključuju zagušene i oštećene ceste, nepouzdanu opskrbu energijom, nepitku vodu, prljave četvrti i visoki nivo emisije čestica. Dodatno, tu je i zagađenost svjetlosti i zraka. Indijski doktir i naučni bloger Rajiv Desai opisuje dobro funkcionirajuća područja u glavnim gradovima kao "VIP zonu gradova". Mogućnosti koje metropole nude za samostalan, samoodređen život također su faktori rizika za usamljenost, egzistencijalnu krizu i otuđenost od prirode.
Zelenilo je prirodni klima uređaj
Urbano zelenilo je temeljno za (dobar) život u velikim gradovima. Okomite farme povrća, zeleni krovovi i fasade koji pomažu u čišćenju zraka, parkovi s jezerima ili zelene zone na nezapečaćenim površinama: biljke i drveće mogu djelovati kao rezervoari ugljika i filteri fine prašine u velikim gradovima. Ulični kanjoni, velika gustina visokih građevina i građevinski materijali poput kamena, betona i asfalta koji se brzo zagrijavaju kada je vruće vrijeme, uzrokuju toplinski stres kod ljudi i životinja. Prirodno zelenilo djeluje poput prirodnog klima uređaja. Regulisanjem lokalne temperature zraka i tla, zelene površine pomažu u izbjegavanju formiranja otoka vreline u gradu. U međuvremenu, živice, parkovi i redovi drveća pomažu smanjiti zagađenje bukom.
Arhitektura oživljava
Kako bi se unaprijedila održiva, "zelena gradnja" u gradu, provode se arhitektonski eksperimenti na novom polju „Gradnja uz pomoć botanike“. Rastuća stabla koriste se kao živi, konstrukcijski materijal i biljke se integrišu arhitektonski dizajn. Jedan od primjera je „Kocka od stabala“ njemačkog arhitekte Ferdinanda Ludwig-a: veliki broj stabala je posađeno u trospratnu, prohodnu metalnu skelu u gradu Nagold u Baden-Württembergu. S vremenom će stabla rasti zajedno i formirati potpornu strukturu. Takve žive građevine trebaju pozitivno uticati na gradski ekosistem i poticati jaču povezanost između gradskih stanovnika i prirodnog ciklusa prirode. Arhitekti su bili nadahnuti živim korijenskim mostovima naroda Khasija u prašumi Meghalaya, Indija.
Ozelenjavanje mikro-okoline
Ono što urbani planeri i arhitekti sprovode u velikom okruženju, pojedinci praktikuju u vlastitom mikro-okruženju. Ljudi ozelenjuju svoje stanove, balkone, unutrašnja dvorišta ili kvartove. Organski, promjenljivi oblici i promjenjive boje cvijeća, trave i drveća služe kao kontrapunkt statičkoj arhitekturi grada. Pojavljuju se profesije kao što su „zeleni dizajner enterijera“ i „održivi dizajner interijera“ koji su posvećeni održivom, zelenom dizajnu životnog prostora.
Priroda nas utemeljuje
Ozelenjeno životno okruženje i samo vrtlarenje balzam su za dušu i psihu. Brojne studije pokazale su važnost doživljavanja prirode za naše blagostanje. Čak i kratki kontakt s prirodom u zelenom urbanom okruženju može vam popraviti raspoloženje i obnoviti energiju, umanjujući negativne osjećaje poput agresije, straha i bijesa. Prirodni psiholozi otkrili su da djeca imaju koristi od svakog kontakta s prirodom u smislu njihovog društvenog, kognitivnog, emocionalnog i motoričkog razvoja. Američki eko aktivist Richard Louv (Princip prirode - Ponovno povezivanje sa životom u virtualnom dobu, 2012.) uvjeren je: "Što više postajemo visokotehnološki, više nam treba prirode!"
Samozadovoljstvo i zajedništvo
U projektima malih vrtova i urbanih bašta, sve veći broj ljudi koji žive u gradovima s preko milijun stanovnika stvara funkcionalne, nalik na seoske, prostore, vraćajući malo autonomije uzgajajući vlastito voće, povrće i bilje. U bilo kojem gradu biljke mogu poticati osjećaj zajedništva: jedna osoba može imati najbolju tehniku uzgoja paradajza ili imati sadnice za dijeljenje, djeca iz susjedstva mogu pomoći u žetvi krompira ili bi saradnik mogao pridonijeti da se ljuske jaja iskoriste kao gnojivo; mala "vrtna kutija" čini sjajan poklon za prijatelja kojem je potrebna.
Jeste li znali: Dekada o biološkoj raznolikosti Ujedinjenih nacija traje do 2020. UN je pozvao globalnu zajednicu da se založi za biološku raznolikost - čak i uzgoj biljaka na vašem balkonu može pomoći da se stvari promijene.
References
https://ourworldindata.org/urbanization
www.bbsr.bund.de/BBSR/DE/Veroeffentlichungen/ministerien/BMUB/VerschiedeneThemen/2015/gruenbuch-2015-dl.pdf?__blob=publicationFile&v=2
https://ourworldindata.org/urbanization
https://www.destatis.de/DE/Presse/Pressemitteilungen/2018/07/PD18_253_91.html
https://de.reuters.com/article/deutschland-bev-lkerung-idDEKBN1K00P7
https://geoplay.de/rankings/einwohner.aspx
https://www.destatis.de/DE/Presse/Pressemitteilungen/2018/07/PD18_253_91.html
http://www.urbangateway.org/news/these-will-be-worlds-megacities-2030
https://www.weforum.org/agenda/2018/10/mapping-the-world-s-new-megacities-in-2030/
https://www.visualcapitalist.com/worlds-20-largest-megacities-2100/
https://www.un.org/development/desa/publications/2018-revision-of-world-urbanization-prospects.html
https://timesofindia.indiatimes.com/edit-page/Incredible-India-Indeed/articleshow/5232986.cms
https://davidsuzuki.org/wp-content/uploads/2017/09/impact-green-space-heat-air-pollution-urban-communities.pdf
www.bbsr.bund.de/BBSR/DE/Veroeffentlichungen/ministerien/BMUB/VerschiedeneThemen/2015/gruenbuch-2015-dl.pdf?__blob=publicationFile&v=2
http://heatresilientcity.de/
www.dega-gartenbau.de/Baeume-als-Feinstaubfilter,QUlEPTU1NDMxNDgmTUlEPTUxODQw.html
www.pflanzenforschung.de/de/journal/journalbeitrage/gruene-oasen-zum-durchatmen-pflanzlicher-filter-verbess-10720
www.detail.de/artikel/baubotanik-lebende-architektur-32392/#
www.greenpeace-magazin.de/nachrichten/wie-ein-architekt-mit-baumgebaeuden-staedte-lebenswerter-machen-moechte)
www.eco.ca/career-profiles/sustainable-interior-designer/ www.callwey.de/buecher/wohnen-in-gruen/
www.wanderforschung.de/files/gruentutgut1258032289.pdf
Herbert Renz-Polster/Gerald Hüther: „Wie Kinder heute wachsen: Natur als Entwicklungsraum“, Beltz Verlag
http://richardlouv.com
www.evidero.de/die-ur-geschichte-des-urban-gardenings
www.undekade-biologischevielfalt.de/un-dekade/die-un-dekade-biologische-vielfalt/
