Kako svijet slavi sunce
Kada sunce dosegne rakovu obratnicu (sjeverni povratnik), sjeverna hemisfera uživa u najdužem danu u godini. Hiljadama godina ovo je davalo ljudima u sjevernim zemljama razlog da slave.
Kako se ritam godine mijenja, dani obilježavanja zimskih i ljetnih solsticija već odavno igraju posebnu ulogu i proslavljaju se slavljima i ritualima. Kršćanstvo je potvrdilo drevne običaje i dodijelilo ovin danima dva sveta rođendana Isusa i Ivana. Od tada, ljudi proslavljaju veče Sv.Ivana 24. juna. Ovaj datum se se slavi na posebne načine u različitim zemljama.
Iscjeliteljske moći i želje
Sredinom ljeta vatre se pale noću u mnogim dijelovima Njemačke i Austrije, često na mjestima kao što su vrhovi planina koji su vidljivi nadaleko. U prošlosti, djevojke bi nosile vijence na glavi izrađene od kantariona. U tom periodu, kantarion cvjeta i njegove moći su najjače. Još jedan običaj bio je staviti grančicu ove ljekovite biljke pod jastuk kako bi se ostvarile želje.
Vatromet na plaži
"Noche de San Juan" (Noć svetog Ivana) je u Španiji nezaboravno iskustvo, posebno uz obalu. Na plažama se pale sjajne vatre, a neki ljudi skakuću preko njih ili bacaju papiriće sa njihovim željama u vatru. U ponoć vatromet osvjetljava nebo i mnogi ljudi idu na noćno kupanje u more, za koje se kaže da donosi sreću za narednu godinu.
Najkraći dan
Kada je ljeto na sjevernoj hemisferi, zima je na južnoj. U glavnom gradu Inka Cusco u Peruu, Inti Raymi – "fešta sunca" – održava se na zimski solsticij. Od sredine prošlog vijeka, hiljade gledalaca okupi se ovdje svake godine, 24. juna, kako bi gledali pozorišne predstave na zidovima Sacsayhuaman-a.
Svetionici uz more
U sjevernoj Europi, gdje "bijele noći" pozivaju ljude da proslavljaju cijelu noć, jedan od najpopularnijih festivala je Dan svetog Ivana. Na Sankt Hansu, obale Danske trepere kao krijesnice. TDanci također slave ponoćno sunce s procesijama baklji i svjetiljki. Gotovo svaki festival održan na ovaj dan dešava se na obali - na plažama Sjevernog mora i Baltičkog mora, uz fjordove i zalive.
Noć bez tame
Sjajne vatre pale se na moru i jezerima, a najkraća noć u Finskoj slavi se s velikim festivalima i malim privatnim zabavama. Sauna je pripremljena, a dva manja drveta breze često stoje pored ulaznih vrata kao znak dobrodošlice. Za mnoge Fince, Juhannus obilježava početak ljetnih praznika.
Cvjetajuća paprat
Ivan Kupala je praznik vatre i vode, koji se početkom julaa slavi u Rusiji i Ukrajini. Dan povezuje kršćanskog Svetog Ivana sa Kupalom, starim slavenskim bogom plodova zemlje. Da bi proslavili, ljudi plivaju u noći ili postavljaju cvijeće na čamce ili svijeće po vodi. Kaže se da će ove noći biljke cvjetati čarobnim moćima; pa tako i paprati. Ko otkrije procvjetalu paprat u šumi, kaže se da je blagoslovljen srećom zauvijek.
Cvijeće i hrastovo lišće
U Latviji, Jāņi je najvažniji festival godine i slavi se nekoliko dana. Gotovo svi nose vijenac: žene i djevojke ih prave od cvijeća, dok muškarci nose vijence od hrastovog lišća. Mnogo je pjevanja, a kratka noć provodi se uz vatru. Kaže se da će oni koji spavaju te noći biti umorni cijelu godinu koja dolazi.
Ples oko drveta
Švedska se oduprla kršćanskoj reinterpretaciji svog ljetnog festivala, a Ivan nije postao svetac zaštitnik. Midsommar je drugi najveći festival u godini. Ljudi plešu oko drveta, jednostavno slaveći ljetnu sezonu.
Izlazak sunca u Stonehenge-u
Od pamtivijeka, ljudi su poštovali ljekovitu moć sunca i njegovu životnu energiju. Praistorijske konstrukcije i kameni krugovi izgrađeni su u skladu s položajem sunca na dan solsticija. Jedan od takvih primjera je Stonehenge u Engleskoj, gdje sunce sija kroz hodnik u unutrašnjost građevine tačno na ljetni solsticij. Danas se hiljade ljudi okupljaju kako bi proslavili najkraću noć u godini na Stonehenge-u i gledali izlazak sunca, uokviren ovom masivnom kamenom strukturom.
